ODI i eksperimentiraj
Saznaj što su biohakeri, kako skladištiti vodik, zaviri u nanomaterijale i sprijatelji se s fotonima! Odi na Ruđer i kemijaj na najjače!
| Naziv | Koordinator | Opis | Lokacija |
| MEGAVOLTI - POGLED U NANO-MATERIJALE (FIZIKA) | Dr. Zdravko Siketić | Elektrostatski akceleratori ubrzavaju nabijene čestice (ionizirane atome - ione) pomoću visokih napona od nekoliko milijuna volti (MV) na brzine ~10% brzine svjetlosti. Na Institutu Ruđer Bošković postoje dva akceleratora iona, 6.0 MV Tandem Van de Graaff i 1.0 MV Tandetron akcelerator. U njima ubrzani ionski snopovi koriste se za istraživanja sastava i strukture materijala debelih samo nekoliko stotina nm. Osim za analitičke primjene, ionske snopove koristimo i za proizvodnju nove vrste materijala (nano-materijali) koji imaju svoju primjenu u biologiji, medicini, proizvodnji električne energije (sunčeve ćelije) i svakodnevnom životu. | LIIS-Hala TDT i VDG Akceleratora |
| KAKO MJERIMO ALFA I GAMA RADIOAKTIVNOST (FIZIKA) | Dr. Milivoj Uroić | Atomska jezgra još je uvijek predmet fundamentalnih istraživanja, a svojstva brojnih jezgara uporno izmiču globalnom objašnjenju. Upoznat ćemo vas s kartom nuklida i objasniti svojstva stabilnih i radioaktivnih jezgri, kao i miskoncepcije koje su često prisutne zbog popularnosti teme i nedostatka znanstvenih činjenica u široj javnosti. Posjetiteljima ćemo prikazati i analizu dobivenih podataka, kao što su određivanje intenziteta i energije pojedinih raspada. |
DEP (ulaz desno od CK krila), u kontrolnoj sobi neutronskog generatora |
| MOJ PRIJATELJ FOTON (FIZIKA) | Dr. Mile Ivanda | Prezentirati ćemo raznovrsne fotoničke sustave koji se mogu koristiti za manipulaciju svjetlosti. Poseban naglasak će biti na fotoničkim vlaknima i različitim fotoničkim sustavima na bazi svjetlostih vlakana, u prvom redu stanjenim optičkim vlaknima (taperima) i mikrorezonatorima (mikrosferama). Pričati će se o svjetlosti i o mehanizmima zatočenja svjetlosti te o različitim aplikacijama za koje se navedeni sustavi mogu koristiti (mikrolaseri, senzorika itd.). Eksperimentalno će biti pokazana optička vlakna i mikrosfere pod mikroskopom te će biti objašnjeno kako se isti proizvode. | 6. krilo, 009 (podrum) |
| KEMIJA JE BEZVEZE! (KEMIJA) | Dr. Ivo Crnolatac | Možda ste čuli za kemiju, ako niste nema veze, kemija je bezveze. I ove godine probat ćemo bez vilinske prašine, čarobnih štapića i epruveta profesora Baltazara pokazati sve čari kemije. Bit će novih čarolija za one koji su već bili kod nas na punktu. Neke pokuse ćemo raditi mi čarobnjaci, vile i vilenjaci, a neke vi čudesni školarci, neke ćemo raditi zajedno ali u svakom slučaju opet ćemo se dobro zabavljati. Na kraju ćete nam reći kakva je kemija. | 4. krilo, šator ili seminar ZOKB ili ZTF |
| VODIK - NESTAŠAN, ALI KORISTAN (KEMIJA) | Dr. Nikola Biliškov | Iako je najlakši i najjednostavniji kemijski element, vodik nije najlakše i najjednostavnije sačuvati kako bismo ga iskoristili kao spremnik energije. Toliko je lagan i malen da odmah bježi u svemir, a u toj ga namjeri teško zadržavaju i najčvršće čelične boce. Ipak, kemičari su se dosjetili niza načina kako obuzdati taj nestašni, a ipak koristan element. Mi ćemo vam pokazati kako se to radi. | 6. krilo, 206 |
| 'PRETRAŽNI ELEKTRONSKI MIKROSKOP – PROZOR U NANO SVIJET (KEMIJA) | Dr. Goran Štefanić | Doznajte kako izgledao svijet povećan više od sto tisuća puta? Kako se razvio elektronski mikroskop i po čemu se razlikuje od svjetlosnog mikroskopa s kojim smo se susreli u školi? Saznajte kako izgledaju predmeti s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu kada ih promatramo kroz elektronski mikroskop i sudjelujte u kvizu prepoznavanja. | 10. krilo, A-001/b |
| RAZIGRANI PROTEINI (KEMIJA) | Zrinka Karačić | Proteini su molekule građene od dugog lanca aminokiselina. Imaju razne uloge u stanicama, a najčešća funkcija im je da ubrzavaju druge kemijske reakcije. Proteaze su proteini koji razgrađuju druge proteine. Da bismo shvatili što i kako rade, potrebne su nam razne metode i pristupi. Saznajte kako pročišćavamo proteine i ispitujemo njihovu aktivnost, zašto nam trebaju računala da bismo ih vidjeli i modelirali, kako saznajemo s kim komuniciraju u stanici i što na kraju možemo reći o njihovoj funkciji. | 4. krilo, 7A |
| BIO-HAKERI - ULAZE U LJUDSKI GENETSKI KOD, MIJENJAJU GENE I PROTEINE (BIOMEDICINA) | Ksenija Božinović | Želite li naučiti ponešto o genetskom inžinjerstvu? Genetskim inžinjerstvom modificiramo genetski kod – molekulu DNA – sa ciljem da dobijemo proizvod (protein) točno kakav želimo. Izolirati ćemo DNA i reprogramirati je da proizvodi fluorescentni protein. Na isti način možemo dobiti proteine koji se koriste kao lijekovi, na primjer inzulin. Imamo mogućnost promijeniti dosta toga oko nas, naše biljke, naše životinje, našu hranu (GMO) pa i nas same. Gdje povući granicu? | 1. baraka |
| SVE TAJNE DIOBE STANICE (BIOFIZIKA STANICE) | Sonja Lesjak | Rasvjetljavanje tajni diobe stanice jedno je od ključnih izazova u biologiji. Stanična dioba je proces u kojem se jedna roditeljska stanica dijeli na dvije ili više stanica kćeri, a predstavlja osnovno svojstvo rasta i života svih živih bića. Tijekom diobe dolazi do podjele genetskog materijala između stanica kćeri. Taj proces pokreće diobeno vreteno, minijaturni stroj sastavljen od mikrotubula, tankih vlakana odgovornih za prostornu organizaciju unutrašnjosti stanice. Mi želimo rasvijetliti na koji način nastaje i funkcionira diobeno vreteno. Za tu se svrhu služimo najmodernijim mikroskopom koji ima mogućnost laserske mikrodisekcije, tj. rezanja staničnih struktura laserom. | Radiona R2, laboratorij grupe Tolić |
| SVIJET U TRAGOVIMA (GEOKEMIJA) | Dr. Željka Fiket | Sporedni, a opet važni! Upravo takvi su elementi u tragovima, kemijski elementi prisutni u svemu što nas okružuje u vrlo niskim koncentracijama. Dok su nam neki korisni pa čak i nužni, neki od njih, ukoliko su prisutni u povišenim koncentracijama, mogu biti i toksični. Upravo zbog toga su elementi u tragovima predmet brojnih istraživanja koja pokušavaju odgovoriti na pitanja koji procesi i mehanizmi uvjetuju njihovu raspodjelu, gdje se i zašto akumuliraju i kada postaju prijetnja našem zdravlju. Naučite ponešto o njima! | 3. krilo, 009 |
| KAKO KLIMA KLIMA MORE? (ZNANOST O OKOLIŠU) | Milan Čanković | Veza između mora i klime na Zemlji je obostrana. Mora utječu na vrijeme i klimu, dok klima može drastično promijeniti mora. Što se događa na tankoj granici zraka i mora i kakve veze s tim ima temperatura i CO2? Zaronite u tajne njihove veze! | 4. krilo, 9A |
| NA PRAVOM TRAGU! | Marina Mayer | ''Google vam može dati 100 000 odgovora. Knjižničar vam može dati onaj pravi.'' (Neil Gaiman) Sherlock Holmes, inspektor Maigret, detektiv Hercule Poirot, agenti serije CSI… Što imaju zajedničko sa svima nama, različitih dobi i profesija, koji svakodnevno zalazimo i gubimo se u prašumama informacija? Kao i detektivi i policijski agenti, pokušavamo doprijeti do zrnca istine i pravog odgovora na naša pitanja. Tragova ima mnogo, ali većina ne vodi na pravi put. Googlanje imena najdražeg pisca dovest će vas do recenzije restorana s njegovim imenom, rezultati užurbane potrage na internetu za lijekom za neku bolest preporučit će vam čudotvorni pripravak nekog nadriliječnika, a potraga za stručnom znanstvenom literaturom preko „obične“ tražilice ostavit će vas očajne i zatrpane stotinama poveznica na vama nevažne stranice. Knjižničari u znanstvenoj knjižnici svakodnevno se bave „detektivskim“ istraživačkim poslom kako bi svojim korisnicima dali točne, provjerene i tražene informacije i naučili ih kako da se sami efikasno snalaze u pretraživanjima. Pridružite nam se u otkrivanju pravog blaga znanja u Knjižnici IRB-a jer, kako kaže mudra kineska poslovica, "Znanje je blago koje svog vlasnika svugdje prati". |
5. krilo, računalna učionica (knjižnica) |
| Ruđerov znanstveni kviz | Matija Piškorec | Znanje je ovdje na cijeni! ''Fizičari, kemičari, biolozi, geolozi - svi oni istražuju prirodne fenomene i rješavaju zagonetke. Kako se vi snalazite u rješavanju pitanja? Provjerite na kvizu znanja iz prirodoslovnih i tehničkih znanosti, i odlično se zabavite!'' | 5. krilo, seminar ZMB |